|
Otok Rab
 SmještajiMogućnosti dolaskaTrajektna povezanostIzleti
|
 Zbog svog položaja u podnožju Velebita
i brda Kamenjaka otok Rab je zaštićen od hladnih i olujnih vjetrova. Izgledom
brdo Kamenjak sa svoje ogoljele, velebitskom kanalu i jadranskoj magistrali
okrenute strane može prevariti, ali je on prava blagodat za otok - zimi
ga štiti od hladnih i olujnih udara bure, te je općenito zaslužan za blagu
klimu na otoku.
Zahvaljujući raskošne vegetacije, ponajviše ali zbog svoje
sunčane i razvedene obale, plavetnila bistrog mora, zavodljivih prirodnih
ljepota i tisućljetne kulture, otok Rab je oduvijek nudio nešto posebno
svojim posjetiteljima. |
 S toga su gradski oci daleke
1889. god. otok Rab proglasili turističkim i lječilišnim mjestom. S početkom
ovog stoljeća Rab je imao sve više posjetitelja, turizam se naglo razvijao,
iz dana u dan se povećavao broj zaljubljenika koji su ovamo dolazili u
potrazi za odmorom. Procvat turizma uslijedio je između dva svjetska rata,
kada je na Rabu 1936. god. boravio i engleski kralj Edward VIII. sa suprugom.
Engleski se bračni par te godine zasigurno ubrajao u najuglednije naturiste
na Rabu. Samo dvije godine prije toga, s otvaranjem prve javne naturističke
plaže, zvanično je otpočeo naturizam na otoku.
 Mnogobrojni ugledni kulturni povjesničari vrlo rano su
otkrili kulturno naslijeđe Raba. Prvi hrvatski kulturni povjesničar, pisac
Ivan Kukuljević Sakcinski, opisao je (1856. god.) grad Rab povjesno bogatim,
te izrazio svoju želju za ponovnim posjetom. Engleski arhitekt T. G. Jackson
(1887. god.) ustvrdio je ono što i mnogi prije i poslije njega: "čudnovatni
srednjo-vjekovni grad, nalik reminiscencji a ne zbilji . . . od svih dalmatinskih
gradova po mom ukusu najljepši".
|
|
 Cjelokupnost srednjo-vjekovnog grada
Raba je možda i dragocjenija od mnogobrojnih pojedinačnih spomenika. Mnogobrojne
gotične i renesansne palače uglednih patricija, spomenici crkvenog i svjetovnog
života tvore posebnost Raba.
Ove stare građevine, niz vrijednih portala, bogato ukrašenih
balkona, lijepih prozora i značajnih natpisa iz različitih epoha čine jedinstveni
ambijent, savršenost, pitoresknu svojstvenost koja će oduševiti svakog
posjetitelja. |
 Rab je najsjeverniji otok hrvatskog
primorja s mediteranskom vegetacijom. Profesor Günter iz Graza pisao je
1912. god. : "Mnogobrojne posjetitelje Rab zahvaljuje svojoj bogatoj vegetaciji
ponajprije parku Komrčar, djelu nadšumara Belije iz 1883. god. kome će
stanovnici otoka zasigurno jednog dana podići spomenik. Posjetitelj se
sa otoka vraća oporavljen morskim zrakom i prisjećati će se još dugo boravka
na ovom predivnom otoku". I doista su stanovnici Raba ponosni na raskošnu
vegetaciju, na stoljetni park Komrčar sa svojim pinijama, božikovinama,
agavama . . . i na vrijednog nadšumara kojem su podigi spomenik baš kao
što je prorekao oduševljeni putopisac.
Osim parka Komrčar, jugozapadna strana otoka je bogata
raznovrsnom vegetacijom: pinijama, palmama, maslenicima, zelenim pašnjacima,
vinogradima . . .
 Čini se da je otok svoje ime dobio zbog šumovitosti. Starinski
nazivi Arva, Arba, Arbia ili Arbitana, na talijanskom Arbe i hrvatskom
Rab, potječu od ilirskog Arb, što znači taman, zelen, šumovit. Jedan od
najljepših i najšumovitih predjela je Suha Punta i rt Kalifront. Nasuprot
tome je sjeveroistočni dio otoka Raba, onaj okrenut kopnu i Velebitu, krševit,
potpuno ogoljel, surov i doima se poput pejsaža sa mjeseca.
|
| Prosječne temperature |
Rab je otok sunca i vjerujte to nisu samo prazne riječi:
zime su na otoku ugodno blage dok su ljeta vruća s prosječnom insolacijom
od 2.600 sunčanih sati godišnje odnosno u ljetnim mjesicima preko 10 sati
dnevno. Srednja temperatura zraka ljeti iznosi 26°C, dok se zimi najniža
temperatura po pravilu ne spušta ispod 10°C. Doista pravi sunčani raj u
bilo koje doba godine. |
|
|
| Zemljopisni položaj i prirodna obilježja: |
| Pritiskom na pojedina naselja
dobivate još više obavijesti o samom naselju i smještajnim mogućnostima
| Lopar | Supetarska
|
Mundanije | Banjol
|
| Barbat | Rab/Palit
| Kampor | Suha
Punta | |
Zemljopisni položaj: Hrvatska, kvarnersko otočje
Geografska širina: 44° 45' sjeverno
Geografska dužina: 14° 46' istočno
Površina: 90,8 km2
Dužina otoka u pravcu SZ-JI: 22 km
Največa širina otoka: 11 km
Udaljenost od kopna: 1.800 m
Broj stanovnika: 9.000
Klima: mediteranska
Temperatura mora od svibnja do listopada: iznad 20°C
|
| SmještajiMogućnosti
dolaskaTrajektna
povezanostIzleti |
|
Novosti
